Upravljanje klimatskim rizicima

Klimatske promjene najveći su problem u 21. stoljeću. Uz degradaciju okoliša najviše utječu na gospodarsku aktivnost ali i financijski sustav. Europskim zelenim planom definirano je kako će Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent, što znači da je planiran prelazak na niskougljično i kružnije gospodarstvo. No, taj prelazak podrazumijeva rizike i prilike za gospodarstvo i financijske institucije. Klimatske promjene i degradacija okoliša imaju znatan utjecaj na financijski sustav i realno gospodarstvo. Klimatske rizike Europska središnja banka kao ključne pokretače rizika u europodručju. Fizički se rizik odnosi na financijski utjecaj klimatskih promjena kao što su zagađenje tla, vode, suše, porast temperatura i razine mora i ostalo. Takve štete dovode do smanjenja produktivnosti, imovinskih šteta, prekida u lancima opskrbe i slično. Uz fizički, postoji i prijelazni rizik koji također predstavlja financijski gubitak izravno ili neizravno. Do prijelaznog rizika može se doći usred naglog donošenja okolišnih i klimatskih politika, promjena u raspoloženju, tehnološkog napretka i preferencijama na tržištu. Razlike su u izravnim i neizravnim utjecajima, gdje je izravni kad se radi o nižoj profitabilnosti trgovačkog društva ili pak smanjenju vrijednosti imovine, a neizravni gdje se radi o makrofinancijskim promjenama. U dugoročnom i srednjoročnom razdoblju rizici utječu na otpornost poslovnog modela institucije. Oba rizika, pokretači su i kreditnog, likvidosnog, operativnog i tržišnog rizika. Klimatski i okolišni rizici mogu istodobno biti pokretači nekoliko vrsta rizika i podkategorija postojećih rizika. Rasprostranjenost rizika ovisi o obuhvatu i vremenu poduzimanja mjera za smanjenje rizika i o tome odvija li se uredno prelazak. Klimatski i okolišni rizici imaju značajke kojima institucije trebaju posvetiti posebnu pozornost. Te značajke uključuju njihov utjecaj u pogledu širine i veličine, neizvjesnost i dugoročnije trajanje. Poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, energetika, transport, rudarstvo i turizam su sektori koji su najviše fizički pogođeni. 

Utjecaji klimatskih promjena su već vidljivi, no stalno se predviđaju porasti u učestalosti i intenzitetu vremenskih događaja. Negativni utjecaji klimatskih promjena stvaraju rastući rizik za održivi razvoj zemalja. Stoga se pravilno treba upravljati rizicima kako bi se spriječile greške i minimalizirali gubici.

CRM (Climate Risk Management) odnosno upravljanje rizikom je pristup kojim se nastoji izbjeći, umanjiti i spriječiti rizike od ekstremnih vremenskih događaja. Upravljanje rizikom nastoji smanjiti negativne posljedice klimatskih promjena obuhvaćajući sve aspekte rizika, što zahtijeva cjelovito razmatranje problema okoliša i socioekonomskih problema. 

Kako bi se smanjila ranjivost, neki od mogućih rješenja su:

• jačanje kompetencija ključnih dionika u upravljanjima rizicima povezanih s klimatskim promjenama
• jačanje kapaciteta za upravljanje i oporavak nakon rizika povezanih s klimatskim promjenama
• utvrđivanje multidisciplinarnih prioritetnih smjernica za postupanja povezanih s klimatskim promjenama
• proširenje sustava za praćenje i procjenu rizika korištenjem alata za praćenje indikatora rizika povezanih s klimatskim promjenama
• učinkovitija sanacija šteta kao posljedica rizika povezanih s klimatskim promjenama
• modifikacija opterećenja zajednice nakon izloženosti riziku povezanom s klimatskim promjenama

Nužno je da se povezuju različite baze dostupnih podataka kako bi se učinkovitije upravljalo rizicima. Nove tehnologije i novi alati moraju biti iskorišteni i u upravljanjima rizicima od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.

Dodatni problemi za klimatske promjene stvaraju širok spektar definiranja problema i traženja rješenja u zajednici. Postoje pripadnici struke koji tvrde da su klimatske promjene beznačajne ili je njihova uloga mala, a postoje i pripadnici struke koji smatraju da su posljedice izrazito opasne.