Izvori financiranja poduzetničkog pothvata
Traženje kapitala kojim bi se financiralo pokretanje poduzetničkog pothvata (početnog kapitala) oduvijek je veliki izazov za sve poduzetnike. Poduzetnici početnici nemaju povijest poslovanja niti poslovne rezultate kojima bi potkrijepili svoje planove poslovanja te im je stoga i pristup vanjskim izvorima financiranja (poslovne banke, poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i dr.) otežan. Istovremeno, uz iznimno jaku potrebu i želju za pronalaskom potrebnog početnog kapitala, poduzetnici često zaboravljaju kako je odabir pravog izvora početnog kapitala gotovo jednako važan kao i odabir pravnog oblika poslovanja.
Odluka o izvoru kapitala dugoročno će utjecati na poslovanje poduzetnika, stoga je nužno pažljivo proučiti prednosti i nedostatke pojedinih izvora financiranja. Postoji izreka koja ovaj proces opisuje kao maraton, a svaki sprint znači i veću mogućnost donošenja loše odluke o izvoru financiranja. Prije samog procesa prikupljanja početnog kapitala, važno je voditi računa o sljedećem:
- poznavanje svih prednosti i nedostataka izvora financiranja (financijska pismenost) je ključna za dugoročni opstanak poduzeća
- kreativnost prilikom traženja početnog kapitala jednako je važna kao i kreativnost prilikom osmišljavanja poslovnih ideja
- internet, odnosno mrežne stranice različitih organizacija poduzetničke potpore, dobar su izvor informacija o dostupnim izvorima financiranja
Procesu prikupljanja sredstava treba pristupiti s pažljivo pripremljenim poslovnim planom treba voditi računa o uvjetima posuđivanja (sredstva do kojih možemo iznimno brzo doći obično imaju i višu cijenu). Kako bi se smanjio rizik prikupljanja početnog kapitala, često se start-up poduzetnicima savjetuje prikupljanje sredstava iz više različitih izvora, tzv. slojevito financiranje. S obzirom na to da postoji i rizik ulaganja, vanjski izvori financiranja nisu uvijek dostupni poduzećima, što ovisi i o životnom ciklusu poduzeća, odnosno fazi u kojoj se poduzeće trenutačno nalazi (start-up, rana faza razvoja, faza ekspanzije i faza profitabilnosti ili žetve).
Početni je kapital bilo koji oblik sredstava (vrijednosti u bilo kojem obliku – novac, zalihe, strojevi i sl.) koja su angažirana u svrhu ostvarivanja nove vrijednosti. Kako bi se moglo pristupiti procesu prikupljanja početnog kapitala, najprije je potrebno sastaviti (izračunati) potrebe za kapitalom. Pri tome treba voditi računa kako poduzeća početni kapital koriste za financiranje dugotrajne imovine (osnovnih sredstava) te za financiranje obrtnih sredstava (kratkotrajne imovine). Stoga je i logično kako se početni kapital može svrstati u dvije kategorije: kapital za financiranje dugotrajne imovine ili osnovnih sredstava obrtni kapital Kapital potreban za financiranje osnovnih sredstava posuđuje se na duži vremenski rok (duži od godinu dana), a namijenjen je kupovini poslovnog prostora, strojeva, opreme, prijevoznih sredstava, namještaja i slično.
Osnovna sredstva namijenjena su korištenju dužem od godinu dana, a obično osnovna sredstva predstavljaju i veću investiciju. S druge strane, obrtni kapital ili obrtna sredstva, služe za poslovanje samog poduzeća – proizvodnja proizvoda ili usluge, troškovi električne energije, nabava zaliha, obveze prema dobavljačima te potraživanja koja imamo od naših kupaca. Obrtna sredstva, kako im i samo ime kaže, služe za stvaranje nove vrijednosti, odnosno prihoda i profita poduzeća. Ovisno o vrsti početnog kapitala, start-up poduzetnicima na raspolaganju stoje različiti izvori financiranja: vlastita ušteđevina, pozajmice obitelji i prijatelja, poslovni anđeli, bankarski krediti, državni poticaji fondove rizičnoog kapitala. Premda su u Republici Hrvatskoj mala i srednja poduzeća uglavnom financirana sredstvima bankarskih kredita, najbolji izvor financijski sredstava za start-up poduzetnike njihova su vlastita sredstva – ušteđevina.
